Štampa

DPST centri

.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine trenutno djeluje 13 centara za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV. U centrima se svi građani mogu anonimno i besplatno testirati te od stručnog lica dobiti savjet kako se zaštititi od HIV infekcije i drugih spolno prenosivih infekcija, te u slučaju potrebe dobiti pomoć pri upućivanju na službe liječenja i podrške.

Napominjemo da je savjetovanje i testiranje u ovim centrima potpuno dobrovoljno, povjerljivo, anonimno (može se obaviti pod šifrom) i besplatno, te nije potrebna niti zdravstvena knjižica, niti ljekarska uputnica.

Dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST) je proces u kojem se korisnik podvrgava savjetovanju koje mu omogućava da napravi lični informirani izbor hoće li da se testira na HIV. Ta odluka mora da bude potpuno lični izbor i korisnik mora biti uvjeren da će proces biti povjerljiv.

DOBROVOLJNOST

-Dobrovoljnost u kontekstu savjetovanja i testiranja znači da niko u Bosni i Hercegovini ne može da se podvrgne savjetovanju i testiranju mimo njegove volje.

-Informirani pristanak se zasniva na principu da kompetentne osobe imaju pravo da donose odluke u odnosu na svoje učešće u, ili pristanak na izvjesne radnje u kontekstu profesionalnih odnosa zdravstvenog radnika i korisnika. Informirani pristanak štiti ličnu slobodu izbora i respektira autonomiju korisnika, posebno u odnosu na odluku koja može da se odnosi na njegovo tijelo ili zdravlje (adaptirano iz SZO -Globalni program o AIDS-u 1992. godine).

Na osnovu gore iznesenog, korisnik ima pravo odbiti testiranje ako ne misli da je to u njegovom najboljem interesu.

- Preventivno savjetovanje (uključuje savjetovanje prije i savjetovanje poslije testiranja) je sastavni dio dobrovoljnog povjerljivog savjetovanja i testiranja. Prilikom savjetovanja korisnik dobija sve neophodne informacije o HIV-u, načinu prenošenja, infekciji, mogućnostima liječenja i sl.

- Testiranje na HIV se, shodno evropskim principima testiranja na HIV virus, definira kao procedura traženja HIV antitijela (ili HIV antigena / HIV-RNA ) kod korisnika, bez obzira da li je to preporučio liječnik ili je zahtijevao korisnik.

- Povjerljivost znači da sa rezultatima testiranja može biti upoznat samo liječnik (savjetnik) koji je izvršio savjetovanje i nijedna druga osoba bez pristanka korisnika. To znači da bilo koji podatak dobijen u toku savjetovanja ne smije biti upotrijebljen, zloupotrijebljen, javno saopšten ili saopšten nekoj trećoj osobi. Sve medicinske procedure i laboratorijske pretrage obavljaju se pod šifrom.

-Po želji korisnika, savjetovanje i testiranje može biti u potpunosti anonimno, a u tom slučaju ni savjetnik ne dobija, odnosno ne zna lične podatke korisnika.

- Decentralizacija/ustroj DPST centara na više lokacija, osigurava dostupnost savjetovanja i testiranja na više mjesta u državi, na kojima je moguće dobiti kvalitetno i stručno savjetovanje i testiranje. S obzirom da korisnicima nije neophodna uputnica, savjetovanje i testiranje se može obaviti u bilo kojem dostupnom centru.

CILJEVI DOBROVOLJNOG, POVJERLJIVOG SAVJETOVANJA I TESTIRANJA

• saznanje i procjena rizika korisnikovog ponašanja vezano za dobijanje ili prenošenje HIV infekcije;
• poticanje promjene u načinu ponašanja s ciljem izbjegavanja odnosno smanjivanja utvrđenog rizika za HIV infekciju;
• određivanje HIV-inficirane osobe radi daljnjeg kliničkog postupanja i liječenja
• pružanje informacija HIV negativnim osobama o riziku prenošenja HIV-a, a za HIV pozitivne - smanjenje mogućnosti prenošenja virusa na druge;
• iniciranje obavještavanja partnera o savjetovanju, uslugama i načinima zaštite za partnera HIV pozitivnih osoba;

KONTAKT PODACI DPST CENTARA U FEDERACIJI BIH (21KB)


Štampa

Preporuke za stanovništvo

.

U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:

•    ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 10-17 sati, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);

•    ukoliko nisu klimatizirane, prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;

•    odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);

•    i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);

•    ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;

•    korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);

•    važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu,

•    u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;

•    pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;

•    voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;

•    mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;

•    ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;

•    posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;

•    izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;

•    u intervalu od 10-17 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;

•    prilikom izlaganja sunčevim zracima obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (50);

•    prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;

•    sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 10-17 sati i češće uzimati manje količine tečnosti;

•    u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;

•    pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, posumnjati na sunčanicu i obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.

Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.