U Federacij i Bosne i Hercegovine hronične nezarazne bolesti predstavljaju vodeće uzroke smrtnosti stanovništva. U 2003 godini u FBiH su vodeći uzroci smrti bila oboljenja cirkulatornog sistema i to na prvom mjestu i učešćem od 54% u ukupnoj strukturi smrtnost i, maligne neoplazme su bile na drugom mjestu sa učešćem od 18%, a zatim slijede endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani.
U isto vrijeme, problem gojaznosti je u gotovo svim zemljama u svijetu poprimio razmjere epidemije. Procjenjuje se da je oko polovine populacije odraslih u Evropi gojazno, a najnovija istaživanja pokazuju da u populaciji odraslih Federacije Bosne i Hercegovine ima 41% prekomjerno teških, odnosno21.5% gojaznih ljudi. Takođe, istraživanja o navikama u ishrani na području F BiH pokazuju da se dojenje zanemaruje (samo 8.1% djece isključivo doji do 4 mjeseca), a pravilna ishrana je jedan od osnovnih preduslova za zdravlje. Hrana čovjeka održava zdravim i u dobroj kondiciji, ukoliko je ono što pojede u ravnoteži sa njegovim tjelesnim potrebama. Prijašnji problem i vezani za ishranu odnosili su se na potrebu zadovoljnim količinama hrane, kako bi se spriječila neuhranjenosti bolesti nedostatne ishrane. Današnji problemi uglavnom su vezani za prekomjernu i neuravnoteženu ishranu.
Poznato je da se mnoge bolesti kao što su oboljenja srca i krvnih sudova, visok krvni pritisak, šećerna bolest, žučni kamenci, zubni karijes, neke vrste karcinoma(dojke, materice, jajnika, žučne kese, debelog crijeva, prostate), artiritis, osteoporoza, druga oboljenja koštano-mišićnog sistema itd., upravo povezuju sa prekomjernom i neuravnoteženom ishranom.
Prema podacima SZO, hronične nezarazne bolesti(na prvom mjestu bolesti srca i krvih sudova) predstavljaju vodeće uzroke smrti u svijetu, sa alarmantnom procjenom da će do 2020 godine činiti 70% ukupne smrtnosti .
Populacija generalno konzumira puno crvenog mesa i masnoća, dok je konzumacija voća, povrća i žitarica nedostatna. Najnoviji podaci pokazuju da 67.7% odraslih uopšte ne jede žitarice (npr. Musli); 34.6% odraslih konzumira crvenomeso 3-5 puta sedmičnoa 11,8% njih čak 6-7 puta sedmično; svježe voće svakodnevno konzumira samo 27.2%, a povrće samo 21.4% populacije odraslih.
Mora se međutim naglasiti da gojaznost nije samo posljedica prekomjerne i neuravnotežene ishrane, nego i fizičke neaktivnosti. Prema najnovijim istraživanjima samo 15% populacije odraslih u Federaciji Bosne i Hercegovine upražnjava umjerenu fizičku aktivnost. Sve ovo je navelo na potrebu da se naprave vodiči i smijernice o ishrani za populaciju, koji bi pomogli ljudima da razumiju šta zapravo znači uravnotežena ishrana i da promijene svoj način ishrane, da pravilno biraju i uživaju u zdravoj ishrani odnosno da tako čuvaju, štite i unaprijeđuju svoje zdravlje.
VODIČ O ISHRANI ZA ODRASLU POPULACIJU
VODIČ O ISHRANI ZA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE
VODIČ O ISHRANI ZA ŠKOLSKU DJECU
