U cilju zaštite zdravlja stanovništva od posljedica izazvanih visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje sljedeće mjere:

•    ograničiti kretanje i vožnju u intervalu od 10-17 sati, jer su tada najviše temperature (ovo se naročito odnosi na rizične grupe stanovništva);

•    ukoliko nisu klimatizirane, prostorije u kojima se boravi dobro prozračiti u toku noći ili rano ujutro, a preko dana prozore zatvoriti i navući roletne;

•    odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je naročito važno za malu djecu);

•    i odrasli i djeca trebaju zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem (sloj koji štiti od ultravioletnih zraka);

•    ne nositi tijesnu obuću niti visoke potpetice;

•    korisno je u toku dana češće piti manje količine tečnosti, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića (velike količine tečnosti uzete odjednom, opterećuju srce i bubrege i otežavaju varenje hrane);

•    važno je napomenuti da se hronični bolesnici (srčani, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim krvnim pritiskom i dr.), trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom o količini tečnosti koju treba da unesu,

•    u ishrani upotrebljavati veće količine voća i povrća, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli;

•    pri visokim temperaturama preporučuje se ishrana sa nešto povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljenih hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost;

•    voće i povrće dobro oprati prije upotrebe, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru;

•    mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obavezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno uskladištene tj. izbjegavati njihovu kupovinu na pijacama gdje nema frižidera;

•    ograničiti konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneze, salame i drugih lako kvarljivih namirnica;

•    posebnu pažnju obratiti na ličnu higijenu tj. redovno se kupati i tuširati i odijevati čistu odjeću;

•    izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira;

•    u intervalu od 10-17 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%;

•    prilikom izlaganja sunčevim zracima obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (50);

•    prilikom boravka u vodi takođe koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine;

•    sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), izbjegavati sunčanje u intervalu od 10-17 sati i češće uzimati manje količine tečnosti;

•    u klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema;

•    pri pojavi uporne glavobolje, vrtoglavice ili povraćanja, posumnjati na sunčanicu i obratiti se za pomoć u najbližu ambulantu.

Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom itd.), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva koje su posebno osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.