Štampa

Priznanje za dr. Aidu Ramić-Čatak

.

priznanje za_dr._aiduFederalnom koordinatoru za kontrolu duhana pri Federalnom ministarstvu zdravstva dr. Aidi Ramić-Čatak danas je u Uredu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za BiH u Sarajevu svečano uručena zahvalnica za izuzetan doprinos u kontroli duhana u evropskom regionu.

Svake godine povodom 31. maja Svjetskog dana bez duhanskog dima Svjetska zdravstvena organizacija dodjeljuje ovu nagradu pojedincima i organizacijama iz svih šest SZO regiona za njihov izuzetan doprinos u kontroli duhana.

Ovu nagradu dr. Ramić-Čatak uručio je Haris Hajrulahović, šef Ureda SZO za BiH, te tom prilikom kazao da je ova nagrada poticaj Bosni i Hercegovini za dalji rad na ovom polju u cilju smanjenja prevalence pušenja koje je drugi uzrok smrtnosti u svijetu.

U ime federalnog ministra zdravstva dr. Ramić-Čatak je čestitala dr. Aida Pilav, pomoćnik ministra za javno zdravlje, istaknuvši da je ovu nagradu dobila osoba koja je jako posvećena svom poslu i borbi u kontroli duhana te dodala da je ovo priznanje i za BiH. Ispred Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Ramić-Čatak čestitala je dr. Aida Čemerlić.

Pored dr. Ramić-Čatak ovu prestižnu nagradu iz evropskog regiona SZO ove godine dobili su Alexandra Charles iz Švedske, Sybille Fleitmann iz Njemačke, Imangali Nurgalievich Tasmagambetov iz Kazahstana i Nataša Lazarević iz Srbije.

Štampa

Svjetski dan bez duhanskog dima

.

dan bez_dimaSvjetski dan bez duhanskog dima obilježen je danas i u Federaciji BiH te je tim povodom ispred sarajevske Katedrale organizirana ulična akcija, dok je Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH i nevladinom organizacijom Partnerstvo za javno zdravlje organizirao niz aktivnosti tokom kojih su studenti medicine građanima dijelili promotivni materijal.

Organizatori ulične akcije u Sarajevu bili su Udruženje Partnerstvo za javno zdravlje, Zavod za javno zdravstvo FBiH, Fondacija Fami, Sarajevo zdravi grad, Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, NarkoNE, osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“, „Porodice ef. Ramić“ i „Kovačići“. 

Tom prilikom volonteri su građanima dijelili promotivni materijal, a u akciji su učestvovali i učenici osnovnih škola sa svojim radovima o temi borbe protiv pušenja.

Ove godine, 31. maj obilježava se pod sloganom "Duhan-Marketing-Žene" s ciljem privlačenja pozornosti javnosti na štetne efekte marketinga duhanskih proizvoda na žene i djevojke koje čine 20 posto od milijardu pušača na svijetu i čiji je broj u stalnom porastu. 

pdf Bilten zavoda za javno zdravstvo FBIH posvećen 31. maju (179 KB)

Štampa

Usvojena tri zakona iz oblasti zdravstva

.

Ministarstvo izradilo prednacrte tri zakonaNa 31. sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održanoj 25. maja 2010. godine usvojeni su prijedlozi tri zakona iz oblasti zdravstva – zakon o zdravstvenoj zaštiti; zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata i zakon o apotekarskoj djelatnosti.

U daljem tekstu su navedene osnovne informacije o ovim zakonima, kao i tekst prijedloga navedena tri zakona u formi prijedloga u kojem ih je Vlada FBiH uputila u parlamentarnu proceduru.

NAPOMINJEMO da ovo nisu konačne verzije spomenuta tri zakona, obzirom da nisu uvršteni amandmani usvojeni na Predstavničkom domu, kao i da će prijedlog ovih zakona razmatrati i Dom naroda Parlamenta FBiH. Konačna verzija bit će dostupna nakon što isti prođu kompletnu parlamentarnu proceduru te budu objavljeni u Službenim novinama Federacije BiH.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Zakon o zdravstvenoj zaštiti je sistemski, temeljni zakon iz oblasti zdravstva, a njime se uređuju načela, mjere, način organizovanja i provođenja zdravstvene zaštite, nosioci društvene brige za zdravlje stanovništva, prava i obaveze lica u korištenju zdravstvene zaštite, te sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zaštite na teritoriji Federacije BiH.

Važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti donijet je 1997. godine. U međuvremenu je usvojen niz politika i strategija iz oblasti zdravstva, provedene su reforme koje nemaju adekvatan odraz u postojećoj legislativi, ratificirane brojne međunarodne konvencija iz oblasti zdravstva te je potpisan i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji. Sve ovo opredijelilo je Federalno ministarstvo zdravstva za izradu novih federalnih zakona iz oblasti zdravstva, a kojim bi se ispunili zacrtani reformski pravci i ciljevi.

Ovim zakonom koji je usklađen sa standardima i normativima Evropske unije i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije decidno je određeno šta su obaveze Federacije, kantona, općine, poslodavca i pojedinca kada je u pitanju društvena briga za zdravlje stanovništva.

Zakonom je zdravstvena djelatnost predviđena kao primarna, specijalističko-konsultativna i bolnička zdravstvena djelatnost koja se obavlja na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.

Kada se govori o novitetima koje donosi ovaj zakon treba, između ostalog, istaknuti da su ovim zakonom previđene nove zdravstvene ustanove koje do sada nisu bile regulisane kao što su: ambulanta porodične medicine, centar za mentalno zdravlje u zajednici, centar za fizikalnu rehabilitaciju, ustanova za palijativnu njegu.

Kod osnivanja zdravstvenih ustanova data je mogućnost da i općina bude osnivač zdravstvene ustanove tipa: doma zdravlja, apoteke i ustanove za zdravstvenu njegu u kući.

Zakonom je predviđena i alternativnu medicinu, kao i načini i uvjeti obavljanja alternativne medicine zajedno sa klasičnom medicinom, a novina je da je u okviru ovog zakona definisan postupak uvođenja novih zdravstvenih tehnologija u sistem zdravstva.

Predviđeni su i organi upravljanja i rukovođenja zdravstvenim ustanovama, te je smanjen broj članova u upravnim odborima zdravstvenih ustanova, dok će direktori zdravstvenih ustanova moći na ovoj poziciji biti dva mandata po četiri godine nakon čega se mogu kandidirati za ovu poziciju u drugoj ustanovi.

Treba napomenuti da je ovim zakonom javni i privatni zdravstveni sektor izjednačen te će se privatni sektor prilikom procesa ugovaranja usluga sa zavodima zdravstvenog osiguranja tretirati jednako kao javni zdravstveni sektor.

Što se tiče dopunskog rada zdravstvenih radnika, napominjemo da je nakon provedene javne rasprave Odbor za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH jednoglasno tražio da se i dalje dopusti mogućnost obavljanja dopunskog rada zdravstvenih radnika.

Zakonom se dozvoljava, ali i bliže definišu uvjeti obavljanja dopunskog rad zdravstvenih radnika, te se pooštravaju sankcije u slučaju nedozvoljenog i nezakonitog obavljanja dopunskog rada.

Nakon usvajanja ovog zakona Federalno ministarstvo zdravstva će uputiti u proceduru i novi Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim bi ponudili bolju i efikasniju organizaciju zavoda zdravstvenog osiguranja, stvorili pravne pretpostavke da plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje prati osiguranika, a takođe i usaglasili bi se i sa odredbama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa za socijalno osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/09).

 Tekst Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (688 KB)

ZAKON O PRAVIMA, OBAVEZAMA I ODGOVORNOSTIMA PACIJENATA

Saglasno ratificiranim međunarodnim dokumentima iz oblasti prava pacijenata od strane Bosne i Hercegovine, zakonom se utvrđuje niz prava koja se moraju garantovati pacijentu u sistemu zdravstvene zaštite, ali i definišu i obaveze i odgovornosti pacijenata pri ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Prava svih pacijenata bez obzira na rasu, boju kože, spol, spolnu orijentaciju, jezik, religiju ili vjerovanje, politička i druga uvjerenja, nacionalno i socijalno porijeklo, trebaju biti priznata kao opća ljudska prava, uvažena i prihvaćena od strane svih ključnih aktera u sistemu zdravstvene zaštite.

Svrha ovog zakona je da se pacijentima u FBiH omogući jednaka, primjerena, kvalitetna i sigurna zdravstvena zaštita koja se zasniva na partnerskom odnosu pacijenata i davalaca zdravstvenih usluga.

Federalno ministarstvo zdravstva se opredijelilo za donošenje Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata iz razloga što nam je namjera da ovim zakonom ukažemo na potrebu podizanja svijesti građana, zdravstvenih radnika, predstavnika političke vlasti i javnosti općenito, ukazivanjem na prava koja svaki pojedinac ima kad oboli. Zaštita prava pacijenta istovremeno je i zaštita ljudskih prava, jer je pravo na zdravlje univerzalno i neprikosnoveno ljudsko pravo.

Zakon je baziran na načelu poštovanja ličnosti pacijenta, kao ljudskog bića, njegovog fizičkog i mentalnog integriteta i lične sigurnosti, mogućnosti dostizanja najvećeg nivoa zdravlja, samostalnosti pacijenta prije odlučivanja o liječenju, poštovanje pacijentove ličnosti, privatnosti i dostojanstva. Zakon podrazumijeva da se sve ovo naprijed navedeno provodi na partnerskim odnosima između pacijenata kao korisnika zdravstvenih usluga i zdravstvenih ustanova, privatnih praksi i zdravstvenih radnika i saradnika kao pružaoca zdravstvenih usluga.

Pacijentu se garantuju slijedeća prava, ali saglasno propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, i to: na dostupnost zdravstvene zaštite, na sve informacije, na obavještenja, na slobodan izbor doktora medicine, odnosno doktora stomatologije, kao i slobodan izbor predloženih medicinskih procedura, na samoodlučivanje i pristanak, na povjerljivost svih ličnih informacija, na lično dostojanstvo i privatnost, na sprječavanje i olakšavanje patnje i bola, na poštovanje pacijentovog vremena, na uvid u medicinsku dokumentaciju, na tajnost podataka, na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove, odgovarajuća prava na medicinska istraživanja i naučna istraživanja, kao i odbijanje da sudjeluje u istim, na preventivne mjere, pravo na prigovor, na naknadu štete, na prehranu u skladu sa svjetonadzorom i obavljanje vjerskih obreda.

Zakon precizira obaveze i odgovornosti pacijenta koje su podijeljene na obaveze prema ličnom zdravlju, drugim korisnicima zdravstvenih usluga, zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima i široj društvenoj zajednici.

Zaštita prava pacijenata provodi se u zdravstvenoj ustanovi kroz slijedeće komisije: Komisiju za prigovor pacijenta, Komisiju za kvalitet i sigurnost zdravstvenih usluga i Etičku komisiju. Takođe, zaštita prava pacijenata provodi se i kroz institut zdravstvene inspekcije, odnosno instituciju ombudsmena.

 Tekst Prijedloga Zakona o pravima, odgovornostima i obavezama pacijenta (431 KB)

ZAKON O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI

Sa donošenjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH" broj 58/08), većina funkcija iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava prešla je u nadležnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a koji se odnose na proizvodnju i promet lijekova i medicinskih sredstava, uključujući i farmaceutsko inspekcijski nadzor u ovoj oblasti.

Znatno manji broj poslova i zadataka iz ove oblasti ostao je u nadležnosti entiteta, i to samo onih koji se odnose na promet lijekovima i medicinskim sredstvima na malo, racionalno propisivanje i izdavanje lijekova, te organizacija apotekarske službe, kao i farmaceutsko inspekcijski nadzor u prometu lijekovima i medicinskim sredstvima na malo.

S tim u vezi, a saglasno citiranom državnom Zakonu, bilo je potrebno donijeti novi federalni zakon koji bi uredio naprijed navedene nadležnosti entiteta i stavio van snage federalni Zakon o lijekovima.

Ovaj zakona uređuje načine organizovanja i provođenja apotekarske djelatnosti koja se na teritoriji Federacije BiH ima smatrati zdravstvenom djelatnošću od interesa za Federaciju koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene zaštite.

Prijedlog zakona predviđa da se apotekarska djelatnost obavlja u slijedećim organizacionim oblicima: apotekama zdravstvenim ustanovama i njihovim ograncima i depoima; bolničkim apotekama i apotekama u privatnoj praksi.

Zakon decidno uređuje pojam apotekarske djelatnosti, pojam snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, prometa lijekovima i medicinskim sredstvima na malo. Zakon decidno propisuje šta obuhvata apotekarska zdravstvena zaštita, te daje karakteristike lijeka odnosno medicinskog sredstva koje se može naći u prometu na malo.

Također, zakon, između ostalog, jasno određuje način propisivanja i izdavanja lijekova, s obzirom na režim izdavanja.

Zakon predviđa dvije vrste nadzora nad apotekama, a to je unutrašnji nadzor koji vrši zdravstvena ustanova apoteka, kao i farmaceutsko inspekcijski nadzor koji obavljaju federalni i kantonalni farmaceutski inspektori.

 Tekst Prijedloga Zakona o apotekarskoj djelatnosti (320 KB)