Štampa

WHO: Evropski lideri dogovaraju novu mapu za ostvarenje Agende 2030 i poboljšanje zdravlja i blagostanja 900 miliona ljudi

.

Zdravstveni lideri su se okupili u Budimpešti na godišnjoj sjednici Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu.

Od 11. do 14. septembra 2017. oni će donijeti odluke o zdravstvenim prioritetima koji će uticati na zdravlje i blagostanje oko 900 miliona ljudi u evropskom regionu WHO, uključujući zemlje Evropske unije, centralnu i istočnu Evropu, Kavkaz i centralnu Aziju.

Očekivani životni vijek je dostigao prosjek od preko 77 godina u regionu, a smrtnost dojenčadi je najniža do sada. Međutim, ostaju razlike među zemljama. Očekivani životni vijek se kreće od preko 83 godine do 71 godine, a smrtnost novorođenčadi od 2 pa sve do 22, na 1000 živorođene djece.

"Kako se zdravstveni status Evropljana stalno poboljšava, moramo se fokusirati na postizanje boljeg, pravednijeg, održivog zdravlja i blagostanja za svakoga u svakoj životnoj dobi. To je ono što mi zovemo univerzalno zdravstveno osiguranje i to će nam pomoći da poboljšamo Agendu održivog razvoja za zdravlje", navodi dr. Zsuzsanna Jakab, regionalna direktorica WHO za Evropu. "Od sada će vlade moći da iskoriste novi evropski putokaz za provođenje Agende 2030, koji se temelji na političkom okviru Zdravlje 2020: to nam daje zajednički smjer da bolje služi zdravlju i blagostanju naših građana".

Napredak Evrope u okviru Zdravlje 2020 obećava dostizanje ciljeva održivog razvoja

U drugoj fazi implementacije političkog okvira Zdravlje 2020, zemlje regiona napreduju u uspostavljanju vlastitih politika i planova koji se bave njenim osnovnim vrijednostima. To je korak ka ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (SDG) u regionu. Do 2016. godine je urađeno mnogo:

•    98% od 53 zemlje regiona je prijavilo da imaju politiku ili strategiju za smanjenja zdravstvenih nejednakosti, što je povećanje od 10% od 2010. godine.
•    93% zemalja je navelo da imaju zdravstvenu politiku u skladu sa “Zdravlje 2020”, 35% više nego u 2010. godini.
•    86% zemalja ima planove implementacije i 89% je uspostavilo mehanizme odgovornosti, opet povećanje od 2010. godine - za 40%, odnosno za 44%.
•    Veliki planovi za pokrivanje velikih zdravstvenih izazova i mogućnosti.

Svi prioriteti ovogodišnje sjednice Regionalnog komiteta imaju uticaj na postizanje planiranog u okviru Zdravlje 2020 i ciljevima održivog razvoja. Teme variraju od poboljšanja pristupa lijekovima do zdravstvene radne snage prilagođene svrsi; od poboljšanja spremnosti i odovora za vanredne situacije i odgovora do zajedničkog rada na zdravlju i smanjenju broja žrtava uslijed zagađene životne sredine.

Širenje pristupa lijekovima da bi svi bili obuhvaćeni

Lijekovi najviše doprinose plaćanju iz vlastitog džepa u okviru zdravstvenih plaćanja u regionu Evrope. Za najugroženije, lijekovi koji spašavaju život se možda ne mogu priuštiti, naročito u dugoročnim tretmanima za nezarazne bolesti. U nekoliko ekonomija koje su u tranziciji, jednomjesečni tretman hipertenzije može koštati i do cijele mjesečne plate, uglavnom plaćen iz vlastitog džepa.

Najnoviji podaci za region Evrope pokazuju značajne varijacije u potrošnji farmaceutskih proizvoda među zemljama, u rasponu od manje od 10% ukupnih izdataka za zdravstvenu zaštitu u sjevernoj Evropi do više od 30% u centralnoj Evropi i centralnoj Aziji. Regionalni komitet će razmotriti dokument o poboljšanju pristupa efikasnim, kvalitetnim i sigurnim lijekovima, smanjenju cijena lijekova i poboljšanim procesima nabavke.

Transformacija evropske zdravstvene radne snage

Okvir za akciju održive zdravstvene radne snage, za koji se očekuje da bude usvojen tokom sastanka Regionalnog komiteta, ima za cilj omogućiti evropskim zemljama da transformiraju svoju radnu snagu na održiv način. Jedan od glavnih izazova jeste da se pravi ljudi sa pravim vještinama nalaze na pravom mjestu u pravom broju za efikasan zdravstveni sistem. Novim okvirom za akciju zemlje su pozvane da unaprijede planiranje radne snage i zadrže zdravstvene radnike; zemlje sa visokim dohotkom su obeshrabrene da aktivno zapošljavaju zdravstvene radnike iz zemalja sa nižim prihodima.

Proslava desetogodišnjice Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR)

U proteklih 10 godina, svijet se suočio s brojnim hitnim zdravstvenim problemima sa reperkusijama i za evropski region: Ebola, koronavirus MERS, polio virus, žuta groznica, virus Zika i drugi. Međunarodni zdravstveni propisi su poboljšali protok informacija iz jedne zemlje u drugu, omogućili pravovremene intervencije, poboljšali međunarodnu saradnju i smanjili ometanje putovanja i trgovine.

Regionalni komitet će analizirati dosadašnja dostignuća i riješiti preostale praznine. Od nedavno je WHO program za vanredne situacije transformirao način na koji organizacija i svijet reagiraju na hitne zdravstvene situacije. Program je u potpunosti funkcionalan; dizajniran za brzinu, fleksibilnost i uticaj na zdravlje ljudi.

Ostali prioriteti

•    Komitet će zatražiti donošenje rezolucije kojom se od evropskih zemalja traži da implementiraju Deklaraciju Šeste ministarske konferencije o životnoj sredini i zdravlju koju su potpisali u junu 2017. godine. Oko 1,4 miliona ljudi umre svake godine zbog zagađenih životnih sredina, a rezolucija će obavezati zemlje na posvećenost smanjenju ovog broja.
•    Sesija o partnerstvu za zdravlje predložit će donošenje rezolucije o reguliranju partnerstva sa nedržavnim akterima. Ona uzima u obzir Agendu o održivom razvoju 2030 i nedavno usvojenu reformu Svjetske zdravstvene organizacije.
•    Učesnici će dobiti ažurirane informacije o napretku koji je postignut u provođenju prethodno usvojenih evropskih akcionih planova za smanjenje štetne upotrebe alkohola, zajedno sa akcionim planovima koji se odnose na hranu i ishranu, kao i mentalno zdravlje.
•    Bit će organizirana serija tehničkih brifinga za delegate o imunizaciji i migracijama, antimikrobnoj rezistenciji i tuberkulozi otpornoj na više lijekova, te o razvoju u ranom djetinjstvu.

Gostujući govornici na sastanku će biti Njeno kraljevsko visočanstvo princeza Mary od Danske; novi generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus; premijer Grčke Alexis Tsiprasa, zamjenici premijera Malte i Turske i drugi gosti na visokom nivou. Očekuje se prisustvo više od 15 ministara zdravlja iz zemalja regiona Evrope.

Više informacija o sjednici Regionalnog komiteta, uključujući preliminarni program i nacrte gore pomenutih dokumenata, možete naći na web stranici Regionalnog komiteta. Sesije će biti prenošene uživo na internetu, a najnovije informacije će biti dostupne i na Twitteru koristeći hashtag # RC67.

Web stranicu 67. sjednice Regionalnog komiteta možete naći na https://goo.gl/8mTPpc

Novosti sa 67. sjednice Regionalnog komiteta možete naći na https://goo.gl/puxMh1